Privremene mere i mere obezbeđenja

XI  privremene mere i mere obezbeđenja


-Šta su privremene mere i koje vrste postoje?

Zakon o parničnom postupku

U delu zakona koji se tiče radnih sporova, propisano je u toku postupka sud može i po službenoj dužnosti odrediti privremene mere koje se primenjuju u izvršnom postupku radi sprečavanja nasilnog postupanja ili radi otklanjanja nenaknadive štete.Sud će odluku o određivanju privremene mere po predlogu stranke doneti u roku do osam dana od dana predaje predloga.Protiv rešenja o određivanju privremene mere nije dozvoljena posebna žalba.(čl.436.)

U delu zakona koji se odnosi na parnice zbog smetanja državine propisano je da sud može po službenoj dužnosti i bez saslušanja protivne stranke odrediti privremene mere koje se primenjuju u izvršnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protivpravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenaknadive štete.Sud će odluku o određivanju privremene mere po predlogu stranke doneti u roku do osam dana od dana predaje predloga.Protiv rešenja o određivanju privremene mere nije dozvoljena posebna žalba.(čl.449.)

Rok za ispunjenje dužnosti koje su naložene strankama sud će odrediti prema okolnostima pojedinog slučaja.Rok za izjavljivanje žalbe iznosi osam dana.Iz važnih razloga sud može odlučiti da žalba ne zadržava izvršenje rešenja.(čl.450.).

Zakon o izvršnom postupku (Službeni glasnik Republike Srbije broj 125/2004)Napomena:Nov zakon je u proceduri i očekuje se usvajawe zakona do kraja aprila 2011.g.

Privremenim merama se obezbeđuju sredstva (pokretna ili nepokretna imovina) u cilju efikasnijeg sprovođenja izvršnog postupka.

Privremena mera može se odrediti pre pokretanja i u toku sudskog ili upravnog postupka, kao i po okončanju tih postupaka, sve dok izvršenje ne bude sprovedeno.(čl.291.).

Postoje privremene mere za obezbeđenje novčanog potraživanja.

Radi obezbeđenja novčanog potraživanja, može se odrediti svaka mera kojom se postiže svrha takvog obezbeđenja, a naročito:

1) zabrana izvršnom dužniku da raspolaže pokretnim stvarima, kao i oduzimanje tih stvari od izvršnog dužnika i poveravanje na čuvanje izvršnom poveriocu ili trećem licu, odnosno čuvanje u sudskom depozitu;

2) zabrana izvršnom dužniku da otuđi ili optereti svoje nepokretnosti ili stvarna prava na nepokretnosti upisana u javnu knjigu u njegovu korist, uz upis te zabrane u javnu knjigu;

3) zabrana dužniku izvršnog dužnika da mu isplati potraživanje ili preda stvari, kao i zabrana izvršnom dužniku da primi stvari, da naplati potraživanje i da primljenim stvarima odnosno naplaćenim iznosom raspolaže;

4) nalog banci ili drugoj finansijskoj organizaciji, kod koje izvršni dužnik ima račun, da izvršnom dužniku ili trećem licu, po nalogu izvršnog dužnika uskrati sa računa izvršnog dužnika isplatu novčanog iznosa za koji je određena privremena mera;

5) oduzimanje od izvršnog dužnika i polaganje u depozit gotovog novca ili hartija od vrednosti.

Zabrane i nalozi iz stava 1. ovog člana smatraju se izvršnim kada rešenje bude dostavljeno licu na koje se odnosi.Nalog banci ili drugoj finansijskoj organizaciji, iz stava 1. tačke 4. ovog člana dostavlja se organizaciji za prinudnu naplatu, koja ga bez odlaganja dostavlja svim bankama i finansijskim organizacijama kod kojih izvršni dužnik ima račun i istovremeno zabranjuje drugim bankama i finansijskim organizacijama da otvore račun izvršnom dužniku.Izvršni poverilac u čiju je korist privremena mera izrečena ima pravo da od lica koje je bilo dužno da poštuje zabranu ili nalog zahteva naknadu štete koju je pretrpeo zbog njihovog nepoštovanja.Izvršni dužnik, odnosno treće lice kome je izdata zabrana ili nalog iz stava 1. tač. 1) do 4) ovog člana, koji ne postupe po zabrani odnosno nalogu, kazniće se po odredbama člana 45. ovog zakona.(čl.300.)

Postoje privremene mere za obezbeđenje nenovčanog potraživanja.

Radi obezbeđenja nenovčanog potraživanja može se odrediti svaka mera kojom se postiže svrha takvog obezbeđenja, a naročito:

1) zabrana otuđenja i opterećenja pokretnih stvari na koje je upravljeno potraživanje, oduzimanje tih stvari i poveravanje na čuvanje izvršnom poveriocu ili trećem licu, odnosno čuvanje u sudskom depozitu;

2) zabrana otuđenja i opterećenja nepokretnosti na koju je upravljeno potraživanje, uz upis zabrane u javnu knjigu;

3) zabrana izvršnom dužniku da preduzima radnje koje mogu naneti štetu izvršnom poveriocu, kao i zabrana da se izvrše promene na stvarima na koje je upravljeno potraživanje;

4) zabrana dužniku izvršnog dužnika da izvršnom dužniku preda stvari na koje je upravljeno potraživanje;

5) zabrana otuđenja i opterećenja akcija ili udela u društvu na koje upravljeno potraživanje i zabeležba ove zabrane u Centralnom registru hartija od vrednosti, odnosno knjizi udelničara i javnom registru društava sa ograničenom odgovornošću, zabrana korišćenja i raspolaganja pravima iz akcija i udela i poveravanje akcija ili udela na upravljanje trećem licu, uključujući postavljanje privremene uprave društvom;

6) nalog izvršnom dužniku da obavi određene radnje potrebne da bi se sačuvala pokretna ili nepokretna stvar, sprečila njena fizička promena, oštećenje ili uništenje;

7) ovlašćenje izvršnom poveriocu da sam ili preko trećeg lica učini neku radnju ili pribavi određenu stvar o trošku izvršnog dužnika, naročito ako je to neophodno da bi se uspostavilo pređašnje stanje;

8) plaćanje naknade zarade zaposlenom u toku spora o nezakonitosti odluke o prestanku radnog odnosa, ako je to neophodno za njegovo izdržavanje i izdržavanje lica koja je po zakonu dužan da izdržava, uz istovremeno određivanje sredstava izvršenja za prinudnu naplatu naknade zarade ili privremeno vraćanje zaposlenog na rad;

9) privremeno uređenje spornog odnosa, da bi se otklonila opasnost od nasilja ili veće nenadoknadive štete.

Izvršni poverilac u čiju je korist privremena mera izrečena ima pravo da, od lica koje je bilo dužno da poštuje zabranu ili nalog, zahteva naknadu štete koju je pretrpeo zbog njihovog nepoštovanja.

Zabrane i nalozi iz stava 1. ovog člana smatraju se izvršnim kada rešenje bude dostavljeno licu na koje se odnosi.

Izvršni dužnik, odnosno treće lice kome je izdata zabrana ili nalog iz stava 1. tač. 1) do 4) ovog člana, koji ne postupe po zabrani, odnosno nalogu, kazniće se po odredbama člana 45. ovog zakona.(čl.303.).

-Koji su uslovi za određivanje privremene mere

Zakon o parničnom postupku

-  radi sprečavanja nasilnog postupanja ili radi otklanjanja nenaknadive štete(čl.436.)

-  radi otklanjanja hitne opasnosti protivpravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenaknadive štete(čl.449.).

Zakon o izvršnom postupku

Privremena mera može se odrediti pre pokretanja i u toku sudskog ili upravnog postupka, kao i po okončanju tih postupaka, sve dok izvršenje ne bude sprovedeno.(čl.291.),

Sud može, na predlog izvršnog poverioca, odrediti privremenu meru i kad nije učinio verovatnim postojanje potraživanja i opasnost, ako prethodno položi, u ostavljenom mu roku, iznos koji sud odredi kao jemstvo za štetu, koja bi izvršnom dužniku mogla biti nanesena određivanjem i sprovođenjem privremene mere.Sud može, na predlog izvršnog dužnika, prema okolnostima slučaja, postupiti po odredbi stava 1. ovog člana i kad je izvršni poverilac učinio verovatnim postojanje potraživanja i opasnosti.(čl.294.)

Privremena mera za obezbeđenje novčanog potraživanja može se odrediti ako je izvršni poverilac učinio verovatnim postojanje potraživanja i opasnost da će bez takve mere izvršni dužnik osujetiti ili znatno otežati naplatu potraživanja, time što će svoju imovinu, odnosno svoja sredstva otuđiti, prikriti ili na drugi način njima raspolagati.

Izvršni poverilac ne mora dokazivati opasnost ako učini verovatnim da bi predloženom merom izvršni dužnik mogao pretrpeti samo neznatnu štetu.

Smatra se da opasnost postoji naročito:

1) ako bi se potraživanje trebalo ostvariti u inostranstvu;

2) ako se zbog neispunjenja dospelih obroka izdržavanja protiv izvršnog dužnika već vodio izvršni postupak;

3) ako su zakonske obaveze izvršnog dužnika, kao i njegove obaveze utvrđene pravosnažnom odlukom suda i drugog organa veće od njegovih redovnih prihoda;

4) ako je protiv izvršnog dužnika bezuspešno pokušavano izvršenje koje nije uspelo zato što je on odbio da pruži podatke o tome gde mu se nalazi imovina, kao i da je u toku ranije vođenih izvršnih postupaka davao netačne podatke o svojoj imovini.(čl.299.).

Radi obezbeđenja nenovčanog potraživanja može se odrediti privremena mera, ako je izvršni poverilac učinio verovatnim postojanje potraživanja i opasnost da će se ostvarenje potraživanja osujetiti ili znatno otežati.

Privremena mera može se odrediti i kad izvršni poverilac učini verovatnim da je mera potrebna da bi se sprečila upotreba sile ili nastanak nenadoknadive štete.

Odredbe člana 299. stav 2. i stav 3. tačka 1) ovog zakona primenjuju se i u pogledu privremene mere za obezbeđenje nenovčanog potraživanja.(čl.302.).

-Postupak odredjivanja  privremene mere

Zakon o parničnom postupku

Sud će odluku o određivanju privremene mere po predlogu stranke doneti u roku do osam dana od dana predaje predloga.Protiv rešenja o određivanju privremene mere nije dozvoljena posebna žalba.(čl.436.)(za radne sporove)Sud će odluku o određivanju privremene mere po predlogu stranke doneti u roku do osam dana od dana predaje predloga.Protiv rešenja o određivanju privremene mere nije dozvoljena posebna žalba.(čl.449.)(za smetanje državine).

Zakon o izvršnom postupku

Postupak obezbeđenja pokreće se predlogom stranke, a predlogom drugih lica, odnosno organa samo kad je to zakonom određeno.

U predlogu za obezbeđenje navodi se potraživanje čije se obezbeđenje traži, zakonski razlozi za obezbeđenje, činjenice i dokazi iz kojih sud utvrđuje da je postojanje zakonskih razloga za obezbeđenje verovatno, kao i vrsta sredstva obezbeđenja, pod uslovom da sud usvoji predlog i izrekne obezbeđenje.(čl.260.).

-Daliseuveksudupodnosizahtevzaizdavanjeprivremenmere?

Shodno Zakonu o parničnom postupku sprovodi se radi sprečavanja nasilnog postupanja ili radi otklanjanja nenaknadive štete( u radnim sporovima) ili radi otklanjanja hitne opasnosti protivpravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenaknadive štete(u postupcima zbog smetanja državine).

Shodno Zakonu o izvršnom postupku privremena mera može se odrediti pre pokretanja i u toku sudskog ili upravnog postupka, kao i po okončanju tih postupaka, sve dok izvršenje ne bude sprovedeno, ako postoji opasnost od nemogućnosti izvršenja u kasnijoj fazi izvršnog postupka.

-Šta ako sud kome je zahtev podnet nije nadležan za izdavanje takve mere?

Zakonom o izvršnom postupku propisano je da se u postupku izvršenja i obezbeđenja shodno se primenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno.

Zakonom parničnom postupku propisuje da sud u toku celog postupka po službenoj dužnosti pazi na svoju stvarnu nadležnost.(čl.17.Zakona o parničnom postupku). Kad sud u toku postupka utvrdi da za rešavanje spora nije nadležan sud nego neki drugi domaći organ, oglasiće se nenadležnim, ukinuće sprovedene radnje u postupku i odbaciće tužbu.(čl.16.st.2.ZPP-a). Sud će rešenjem obustaviti parnični postupak ako do donošenja odluke o glavnoj stvari utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima vanparničnog postupka.Postupak će se po pravnosnažnosti rešenja nastaviti po pravilima vanparničnog postupka pred nadležnim sudom.(čl.19.ZPP-a) Sud se može povodom prigovora tuženog, oglasiti mesno nenadležnim ako je prigovor podnesen najdocnije na pripremnom ročištu ili, ako ono nije održano, do upuštanja tuženog u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ročištu za glavnu raspravu.Sud se može oglasiti, po službenoj dužnosti, mesno nenadležnim samo kad postoji isključiva mesna nadležnost nekog drugog suda najdocnije na pripremnom ročištu ili, ako ono nije održano, do upuštanja tuženog u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom ročištu za glavnu raspravu.(čl.20. ZPP-a)

Po pravnosnažnosti rešenja kojim se oglasio nenadležnim (čl. 17. i 20), sud će ustupiti predmet nadležnom sudu. Pre nego što ustupi predmet nadležnom sudu će, po potrebi, zatražiti obaveštenja od tužioca.Sud kome je predmet ustupljen kao nadležnom nastaviće postupak kao da je kod njega bio pokrenut.Ako je odluka o nenadležnosti bila doneta na glavnoj raspravi, sud kome je predmet ustupljen zakazaće glavnu raspravu i postupiće kao da se rasprava drži pred izmenjenim većem (član 317). Ako je odluka o nenadležnosti bila doneta na pripremnom ročištu, neće se zakazati novo pripremno ročište ako predsednik veća smatra da ono nije potrebno s obzirom na radnje preduzete na ranijem pripremnom ročištu. .(čl.21.ZPP-a).Ako sud kome je predmet ustupljen kao nadležnom smatra da je nadležan sud koji mu je predmet ustupio ili neki drugi sud, dostaviće predmet sudu koji treba da reši ovaj sukob nadležnosti osim ako nađe da mu je predmet ustupljen usled očigledne omaške, a trebalo je da bude ustupljen nekom drugom sudu, u kom slučaju će ustupiti predmet drugom sudu i o tome obavestiti sud koji mu je predmet ustupio.

Kad je povodom žalbe protiv odluke prvostepenog suda kojom se on oglasio mesno nenadležnim odluku doneo drugostepeni sud, za tu odluku vezan je u pogledu nadležnosti i sud kome je predmet ustupljen, ako je drugostepeni sud koji je odluku doneo nadležan za rešavanje sukoba nadležnosti između tih sudova.

Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nenadležnosti prvostepenog suda vezuje svaki sud kome docnije isti predmet bude ustupljen, ako je drugostepeni sud nadležan za rešavanje sukoba nadležnosti između tih sudova.(čl.22.ZPP-a).

Da li je zastupanje od strane advokata obavezno u postupku odlučivanja o zahtevu za izdavanje privremene mere?

Imajući u vidu član 27. Zakona o izvršnom postupku koja propisuje da se u postupku izvršenja i obezbeđenja shodno se primenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno, može se zaklučiti, a shodno članu 84. stav 2.ZPP-a koja propisuje da stranku mora zastupati advokat u postupku po reviziji i zahtevu za zaštitu zakonitosti, osim u slučajevima ako stranka nema parničnu ili poslovnu sposobnost.

Porodični zakon i privremene mere

____________________________

Koja je uloga izvršitelja u postupku

Zakon o izvršnom postupku

Sudski izvršitelj je dužan da prilikom pretraživanja stana izvršnog dužnika ili odeće koju on nosi na sebi i preduzimanja drugih izvršnih radnji postupa s dužnim obzirom prema ličnosti izvršnog dužnika i članova njegovog domaćinstva.

Izvršnim radnjama u stanu izvršnog dužnika kojima ne prisustvuje izvršni dužnik, njegov zakonski zastupnik, punomoćnik ili odrasli član njegovog domaćinstva, moraju prisustvovati dva punoletna građanina.

Kad izvršne radnje treba sprovesti u prostoriji koja je zaključana, a izvršni dužnik nije prisutan ili ne pristaje da prostoriju otvori, sudski izvršitelj otvoriće prostoriju u prisustvu dva punoletna građanina.(čl.56.)

Komentar: Sudski izvršitelj je dužan da obezbedi nesmetano sprovođenje postupka izvršenja u skladu sa ovim zakonom.

Navedite troškove postupka odlučivanja o zahtevu za izdavanje privremene mere

Troškove postupka u vezi sa određivanjem i sprovođenjem izvršenja prethodno snosi izvršni poverilac.Izvršni poverilac je dužan da predujmi troškove izvršenja u roku koji mu odredi sud, a koji ne može biti kraći od 30 dana ni duži od 60 dana. Sud će obustaviti izvršenje ako troškovi ne budu predujmljeni u ostavljenom roku, a bez njih se izvršenje ne može sprovesti.Troškove postupka koji je pokrenut po službenoj dužnosti prethodno podmiruje sud iz svojih sredstava.

Izvršni dužnik je dužan da izvršnom poveriocu na njegov zahtev nadoknadi troškove koji su bili potrebni za izvršenje.Izvršni poverilac je dužan da izvršnom dužniku na njegov zahtev nadoknadi troškove izvršenja koje mu je neosnovano prouzrokovao.Zahtev za naknadu troškova može se podneti najdocnije u roku od 30 dana od dana okončanja postupka.O troškovima postupka odlučuje sud u izvršnom postupku i u tom postupku određuje, na predlog stranke, izvršenje radi njihovog namirenja.(čl.43.).

Tarifom o nagradama i naknadama troškova za rad advokata propisani su toškovi za zastupanje advokata u postupcima.

Tarifni broj 7.

Za sastavljanje tužbe, predloga, molbe, zahteva i drugih podnesaka kojima se pokreće postupak u procenjivim predmetima, advokatu pripada nagrada prema vrednosti spora, i to:

Vrednost spora

Nagrada  

od

do  

-

15.000 poena

160 poena

15.000 poena

25.000 poena

240 poena

25.000 poena

50.000 poena

300 poena

50.000 poena

100.000 poena

440 poena

100.000 poena

200.000 poena

600 poena

200.000 poena

400.000 poena

800 poena

400.000 poena

800.000 poena

900 poena

800.000 poena pa naviše

1.000 poena

Za sastavljanje odgovora na tužbu, prigovora na predlog i ostalih obrazloženih podnesaka ili podnesaka koji sadrže činjenične navode, advokatu pripada nagrada iz stava 1. ovog tarifnog broja.

Za sastavljanje ostalih podnesaka advokatu pripada 50% nagrade iz stava 1. ovog tarifnog broja.

Ako je više kumulativnih zahteva obuhvaćeno jednom tužbom, predlogom ili molbom, advokatu pripada pun iznos nagrade koji se uvećava za 50% od iznosa nagrade za drugi i svaki dalji zahtev.

Ukoliko advokat jednim podneskom čini više radnji za koje su ovom Tarifom utvrđene posebne nagrade, pripada mu pun iznos nagrade za jednu radnju uvećan za 50% od iznosa nagrade za svaku sledeću radnju.

Sastavljanje podnesaka u neprocenjivim predmetima

Tarifni broj 8.

Za sastavljanje tužbe, predloga, molbe, zahteva i drugih podnesaka kojima se pokreće postupak u neprocenjivim predmetima, advokatu pripada nagrada, i to:

1. u sporovima zbog smetanja poseda, o pravu službenosti, proisteklih iz radnog odnosa, iz stanarskog prava i prava zakupa stana po zakonu o stanovanju kao i autorskog prava ako je vrednost neprocenjiva

240 poena

2. u sporovima o razvodu ili poništaju braka, o smeštaju maloletne dece i osporavanju ili utvrđivanju očinstva ili materinstva

300 poena

3. u sporovima u vezi sa zakonskim izdržavanjem

120 poena

4. u postupcima pred sudom časti pri privrednim komorama

800 poena

5. u postupcima upisa u sudski registar

800 poena

6. u sudskom sporu povodom upisa u sudski registar

900 poena

7. u postupcima pred ustavnim sudovima

1.000 poena

8. u postupcima privrednih prestupa

600 poena

9. u prekršajnom postupku

240 poena

10. u postupku u vezi sa radnim odnosima koji se vodi kod poslodavca

240 poena

11. u ostalim neprocenjivim predmetima gde nije označena vrednost spora

240 poena

Za sastavljanje odgovora na tužbu, prigovora na predlog i ostalih obrazloženih podnesaka ili podnesaka koji sadrže činjenične navode, advokatu pripada nagrada iz stava 1. ovog tarifnog broja.

Za sastavljanje ostalih podnesaka advokatu pripada 50% nagrade iz stava 1. ovog tarifnog broja.

Ako je više kumulativnih zahteva obuhvaćeno jednom tužbom, predlogom ili molbom, advokatu pripada pun iznos nagrade koji se uvećava za 50% od iznosa nagrade za drugi i svaki dalji zahtev.

Ukoliko advokat jednim podneskom čini više radnji za koje su ovom tarifom utvrđene posebne nagrade, pripada mu pun iznos nagrade za jednu radnju koji se uvećava za 50% od iznosa nagrade za svaku sledeću radnju.

Zastupanje na ročištima

Tarifni broj 9.

Za zastupanje na ročištima advokatu pripada:

1. za svako ročište jednak iznos nagrade kao i za podneske kojima se pokreće postupak (tužbe, predlozi, molbe),

2. za svako ročište koje je odloženo rešenjem suda ili postupajućeg organa da se ročište ne održi, 50% od nagrade iz prethodne tačke ovog tarifnog broja.

Nagrada iz ovog tarifnog broja pripada advokatu i za prisustvovanje veštačenju, uviđaju, na raspravi pred drugostepenim organima kao i svim ostalim radnjama suda ili drugog postupajućeg organa koje se održavaju u zgradi ili van zgrade suda ili drugog postupajućeg organa.

Koji su materijalni uslovi za izdavanje privremene mere?

Šta može da bude predmet privremene mere?

Privremena mera za obezbeđenje novčanog potraživanja može se odrediti ako je izvršni poverilac učinio verovatnim postojanje potraživanja i opasnost da će bez takve mere izvršni dužnik osujetiti ili znatno otežati naplatu potraživanja, time što će svoju imovinu, odnosno svoja sredstva otuđiti, prikriti ili na drugi način njima raspolagati.

Izvršni poverilac ne mora dokazivati opasnost ako učini verovatnim da bi predloženom merom izvršni dužnik mogao pretrpeti samo neznatnu štetu.

Smatra se da opasnost postoji naročito:

1) ako bi se potraživanje trebalo ostvariti u inostranstvu;

2) ako se zbog neispunjenja dospelih obroka izdržavanja protiv izvršnog dužnika već vodio izvršni postupak;

3) ako su zakonske obaveze izvršnog dužnika, kao i njegove obaveze utvrđene pravosnažnom odlukom suda i drugog organa veće od njegovih redovnih prihoda;

4) ako je protiv izvršnog dužnika bezuspešno pokušavano izvršenje koje nije uspelo zato što je on odbio da pruži podatke o tome gde mu se nalazi imovina, kao i da je u toku ranije vođenih izvršnih postupaka davao netačne podatke o svojoj imovini.(čl.299.)

Vrste privremenih mera

Radi obezbeđenja novčanog potraživanja, može se odrediti svaka mera kojom se postiže svrha takvog obezbeđenja, a naročito:

1) zabrana izvršnom dužniku da raspolaže pokretnim stvarima, kao i oduzimanje tih stvari od izvršnog dužnika i poveravanje na čuvanje izvršnom poveriocu ili trećem licu, odnosno čuvanje u sudskom depozitu;

2) zabrana izvršnom dužniku da otuđi ili optereti svoje nepokretnosti ili stvarna prava na nepokretnosti upisana u javnu knjigu u njegovu korist, uz upis te zabrane u javnu knjigu;

3) zabrana dužniku izvršnog dužnika da mu isplati potraživanje ili preda stvari, kao i zabrana izvršnom dužniku da primi stvari, da naplati potraživanje i da primljenim stvarima odnosno naplaćenim iznosom raspolaže;

4) nalog banci ili drugoj finansijskoj organizaciji, kod koje izvršni dužnik ima račun, da izvršnom dužniku ili trećem licu, po nalogu izvršnog dužnika uskrati sa računa izvršnog dužnika isplatu novčanog iznosa za koji je određena privremena mera;

5) oduzimanje od izvršnog dužnika i polaganje u depozit gotovog novca ili hartija od vrednosti.

Zabrane i nalozi iz stava 1. ovog člana smatraju se izvršnim kada rešenje bude dostavljeno licu na koje se odnosi.

Nalog banci ili drugoj finansijskoj organizaciji, iz stava 1. tačke 4. ovog člana dostavlja se organizaciji za prinudnu naplatu, koja ga bez odlaganja dostavlja svim bankama i finansijskim organizacijama kod kojih izvršni dužnik ima račun i istovremeno zabranjuje drugim bankama i finansijskim organizacijama da otvore račun izvršnom dužniku.

Izvršni poverilac u čiju je korist privremena mera izrečena ima pravo da od lica koje je bilo dužno da poštuje zabranu ili nalog zahteva naknadu štete koju je pretrpeo zbog njihovog nepoštovanja.

Izvršni dužnik, odnosno treće lice kome je izdata zabrana ili nalog iz stava 1. tač. 1) do 4) ovog člana, koji ne postupe po zabrani odnosno nalogu, kazniće se po odredbama člana 45. ovog zakona.(čl.300.)

Privremenom merom ne stiče se založno pravo, ali sud može odrediti, naročito ako postoji opasnost određena u članu 299. stav 3. ovog zakona, da se privremenom merom stiče privremeno založno pravo.(čl.301.)

Radi obezbeđenja nenovčanog potraživanja može se odrediti privremena mera, ako je izvršni poverilac učinio verovatnim postojanje potraživanja i opasnost da će se ostvarenje potraživanja osujetiti ili znatno otežati.

Privremena mera može se odrediti i kad izvršni poverilac učini verovatnim da je mera potrebna da bi se sprečila upotreba sile ili nastanak nenadoknadive štete.

Odredbe člana 299. stav 2. i stav 3. tačka 1) ovog zakona primenjuju se i u pogledu privremene mere za obezbeđenje nenovčanog potraživanja.(čl.302.)

Radi obezbeđenja nenovčanog potraživanja može se odrediti svaka mera kojom se postiže svrha takvog obezbeđenja, a naročito:

1) zabrana otuđenja i opterećenja pokretnih stvari na koje je upravljeno potraživanje, oduzimanje tih stvari i poveravanje na čuvanje izvršnom poveriocu ili trećem licu, odnosno čuvanje u sudskom depozitu;

2) zabrana otuđenja i opterećenja nepokretnosti na koju je upravljeno potraživanje, uz upis zabrane u javnu knjigu;

3) zabrana izvršnom dužniku da preduzima radnje koje mogu naneti štetu izvršnom poveriocu, kao i zabrana da se izvrše promene na stvarima na koje je upravljeno potraživanje;

4) zabrana dužniku izvršnog dužnika da izvršnom dužniku preda stvari na koje je upravljeno potraživanje;

5) zabrana otuđenja i opterećenja akcija ili udela u društvu na koje upravljeno potraživanje i zabeležba ove zabrane u Centralnom registru hartija od vrednosti, odnosno knjizi udelničara i javnom registru društava sa ograničenom odgovornošću, zabrana korišćenja i raspolaganja pravima iz akcija i udela i poveravanje akcija ili udela na upravljanje trećem licu, uključujući postavljanje privremene uprave društvom;

6) nalog izvršnom dužniku da obavi određene radnje potrebne da bi se sačuvala pokretna ili nepokretna stvar, sprečila njena fizička promena, oštećenje ili uništenje;

7) ovlašćenje izvršnom poveriocu da sam ili preko trećeg lica učini neku radnju ili pribavi određenu stvar o trošku izvršnog dužnika, naročito ako je to neophodno da bi se uspostavilo pređašnje stanje;

8) plaćanje naknade zarade zaposlenom u toku spora o nezakonitosti odluke o prestanku radnog odnosa, ako je to neophodno za njegovo izdržavanje i izdržavanje lica koja je po zakonu dužan da izdržava, uz istovremeno određivanje sredstava izvršenja za prinudnu naplatu naknade zarade ili privremeno vraćanje zaposlenog na rad;

9) privremeno uređenje spornog odnosa, da bi se otklonila opasnost od nasilja ili veće nenadoknadive štete.

Izvršni poverilac u čiju je korist privremena mera izrečena ima pravo da, od lica koje je bilo dužno da poštuje zabranu ili nalog, zahteva naknadu štete koju je pretrpeo zbog njihovog nepoštovanja.

Zabrane i nalozi iz stava 1. ovog člana smatraju se izvršnim kada rešenje bude dostavljeno licu na koje se odnosi.

Izvršni dužnik, odnosno treće lice kome je izdata zabrana ili nalog iz stava 1. tač. 1) do 4) ovog člana, koji ne postupe po zabrani, odnosno nalogu, kazniće se po odredbama člana 45. ovog zakona.(čl.303.).

-Koja su pravna dejstva privremene mere?

- Koliko vremenski važi privremena mera?

U rešenju kojim se određuje privremena mera odrediće se vreme trajanja te privremene mere. Ako je privremena mera određena pre podnošenja tužbe ili pre pokretanja drugog postupka odrediće se rok u kome poverilac mora podneti tužbu, odnosno predlog za pokretanje drugog postupka radi opravdanja mere.

Sud će, na predlog izvršnog poverioca, produžiti vreme trajanja privremene mere, pod uslovom da se nisu promenile okolnosti pod kojima je ta mera određena.

Predlog iz stava 2. ovog člana može se podneti samo pre nego što istekne vreme za koje je privremena mera određena.(čl.296.).

-Da li postoji mogućnost žalbe, odnosno drugog redovnog ili vanrednog pravnog leka na odluku kojom je određena privremena mera?

НАЈАВЕ
ЛИНКОВИ
ЛИНКОВИ
  • TOK PREDMETA
ЛИНКОВИ
ЛИНКОВИ
ЛИНКОВИ