Govor ministarke pravde na otvaranju Javne rasprave o setu pravosudnih zakona - 29.10.2008. godine

29.10.2008.

Govor ministarke pravde Srbije Snežane Malović na javnoj raspravi o novim pravosudnim zakonima održan 29.10. 2008. u Medija centru u Beogradu

Poštovane dame i gospodo,

Svaki mudar političar ili državni funkcioner zna, da upravo od stepena nezavisnosti pravosuđa zavisi i njegov položaj kao građanina.

Koliko za vreme trajanja svog mandata otvori vrata demokratizaciji  institucije toliko će njegov interes kao građanina Srbije biti zaštićeniji.

Stoga, zadovoljstvo mi je što mogu da vam u ime Ministarstva pravde predstavim najznačajnije novine predviđene paketom pravosudnih zakona.

Novim Ustavom  i Ustavnim zakonom za sprovođenje Ustava Republike Srbije propisani su rokovi za usklađivanje pravnog sistema i početak rada državnih organa u skladu sa njihovim novim ustavnopravnim položajem.

Odredbe Ustava i Ustavnog zakona su putokaz zakonodavca u stvaranju državne vlasti, u ovom slučaju, sudske vlasti, bez koje se ne može zamisliti ostvarenje ustavnog poretka Republike Srbije, i načela vladavine prava. Mera demokratije u jednom društvu ogleda se kroz dostignuti nivo nezavisnosti sudske vlasti, s obzirom da nema vladavine prava ako ga ne primenjuje nezavisno sudstvo. Da bi taj koncept i mogao da se sprovede u praksi predlogom zakona, o kojima mi danas raspravljamo, stvorene su premise da sudija u vršenju sudijske funkcije bude nezavisan i potčinjen samo Ustavu i zakonu, kao i da svaki uticaj na sudiju u vršenju sudijske funkcije bude zabranjen. U tom smislu je i cilj paketa pravosudnih zakona da se ustavna jemstva sudske nezavisnosti donošenjem zakona pretoče u stvarnost.

Pravosudni zakoni se donose u trenutku kada naša država prolazi kroz težak period, polažući jedan istorijski ispit za priključenje Evropskoj uniji, istovremeno napuštajući jedan preživeli društveno-politički sistem i gradeći jedan potpuno novi, primeren težnjama i potrebama njenih građana okrenutih evropskim vrednostima. Stoga i stoji obaveza da se sudska vlast, kao deo ukupnog društva uredi celovito i definiše za duži period.

Stoga, jedna od najbitnijih reformi koje Republika Srbija trenutno sprovodi je reforma pravosuđa.  Reforma pravosuđa je proces koji pored izmena zakonskog okvira zahteva i niz drugih strukturnih i organizacionih promena.

U narednom periodu ključne promene biće usmerene na deo reforme koji se odnosi na reorganizaciju pravosudnih organa, za šta je predviđen rok 01.01.2010. godine.

U prethodnom periodu vršene su detaljne analize stanja u pravosuđu i aktuelne mreže pravosudnih organa kao i same organizacije rada unutar sudova i identifikovane su slabosti, koje su svrstane u nekoliko osnovnih grupa:

Preterano kompleksan i širok sistem sudova, što za rezultat ima više troškove poslovanja od neophodnih a manje efikasan pristup pravdi od strane građana;

Nepostojanje mogućnosti za optimalno i integrisano planiranje, utvrđivanje potrebnih budžetskih sredstava i merenja rezultata rada pravosudnih organa, što smanjuje sposobnost pravosuđa da delotvorno prati i unapređuje sistem;

Zastareli i neefikasan sistem funkcionisanja pravosudne administracije, što sprečava delotvorno sprovođenje pravde i procesuiranje predmeta;

Težak teret administrativnih poslova je na sudijama, što smanjuje sudijsku efikasnost. Ograničavajući faktor su i procedure koje zahtevaju od sudija da provedu veliki deo vremena baveći se administrativnim pitanjima, čime se njihovo vreme i stručnost preusmeravaju na pitanja koja nisu sudijska, a što direktno doprinosi velikom broju nerešenih predmeta

Nesrazmeran raspored sudija u sudovima na nivou Srbije i nedovoljan broj sudija, naročito u okružnim sudovima. Ova okolnost je dovela do toga da postoji nesrazmerna opterećenost sudija u pogledu raspodele predmeta a sudija koji dobija jedan predmet mesečno u unutrašnjosti i sudija u Beogradu koji svakodnevno dobija predmete su isto plaćeni.

Uzimajući u obzir sve prethodno navedeno napravljen je detaljan plan za reorganizaciju pravosudnih organa koji je usmeren u isto vreme na nekoliko pravaca, a odnosi se na sledeće:

Promenu mreže pravosudnih organa i drugačiji način njihovog funkcionisanja;

Moguću promenu broja nosilaca pravosudne funkcije, i to, isključivo na osnovu procene Visokog saveta sudstva, gde većinu članova čine sudije i to sedam od jedanest;

Promenu broja i strukture ostalih zaposlenih.

Sve tri promene međusobno su povezane i uslovljene, ali u isto vreme usmerene ka povećanju nezavisnosti, transparentnosti, odgovornosti i efikasnosti pravosudnog sistema u Republici Srbiji.

Svi nacrti zakoni se nalaze na internet stranici Ministarstva pravde tako da je javnost može da se upozna sa predviđenim rešenjima. Takođe, prilikom izrade zakona u velikoj meri uvažena su mišljenja Vrhovnog suda i Republičkog tužilaštva, kolegijuma predsednika okružnih sudova, zatim Društva sudija i Udruženja tužilaca. U nekoliko navrata organizovana je stručna rasprava a ova današnja konferencija je prilika i za širu javnu raspravu.

Nova mreža pravosudnih organa predviđa značajno smanjenje broja osnovnih sudova (ranije opštinskih sudova), prekršajnih sudova (ranije organa za prekršaje) i osnovnih javnih tužilaštava (ranije opštinskih javnih tužilaštava), što će se dalje odraziti na moguću promenu broja sudija i na promenu strukture zaposlenih.

Osnovni sudoviopštinski sudovi reorganizovaće se i postaće osnovni sudovi koji će dobiti sudske jedinice, gde će građani moći da se obrate sudu na način kako su to mogli da urade dok su sudovi funkcionisali. U jedinicama će raditi odgovarajući broj službenika koji će vršiti sav tehnički deo posla kako građani ne bi imali potrebu da putuju do mesta gde je sedište najbližeg osnovnog suda. Suštinska promena biće u tome da će biti povećan broj sudijskih pomoćnika, tako da će svaki sudija osim daktilografa imati i sudijskog pomoćnika, pa je to dodatni razlog, pored pravilne raspodele predmeta, zbog čega se očekuje povećana efikasnost rada sudija. Pored toga, sudije neće imati problem "male sredine", gde se većina stanovnika poznaje između sebe, pa će njihova objektivnost i nezavisnost biti na znatno višem nivou. I ovom prilikom želim da naglasim da će građani Srbije pristupati sudu u onom mestu, u istoj zgradi u kojoj su to i do sada činili. Navode da će građani morati da putuju desetine kilometara da bi pristupili sudu, ocenjujem kao manipulaciju lokalnih političara.

Prekršajni sudovi – Biće ustanovljeni i prekršajni sudovi kao deo sudske vlasti. Sva mesta u kojima će biti ukinuti organi za prekršaje dobiće odeljenja prekršajnih sudova, gde će građani moći da se obrate sudu na način kako su to mogli da urade dok su organi funkcionisali i gde će raditi i same sudije. Analizom rada organa za prekršaje utvrđeno je da je potrebno smanjiti sadašnji broj sudija za prekršaje.

Osnovna javnatužilaštva- sadašnja mreža opštinskih javnih tužilaštava biće zamenjena novom, racionalnijom mrežom osnovnih javnih tužilaštava koja će pratiti mrežu osnovnih sudova. Isto se odnosi i na Viša tužilaštva. Ne očekuje se značajna promena broja nosilaca tužilačke funkcije i ostalih zaposlenih.

Viši sudovi – U pogledu viših sudova očekuje se značajno smanjenje broja sudija obzirom na promenu nadležnosti, naročito obzirom na činjenicu da se osnivaju apelacioni sudovi na koje prelazi deo nadležnosti dosadašnjih okružnih sudova. I u ovom slučaju struktura zaposlenih biće promenjena u smislu da će svaki sudija dobiti sudijskog pomoćnika.

Osnovaće se i četiri apelaciona suda i Vrhovni kasacioni sud, a kao sudovi posebne nadležnosti ustanoviće se privredni sudovi, Privredni apelacioni sud, prekršajni sudovi, Viši prekršajni sud i Upravni sud.

Za razliku od prethodnog perioda, kada su zakonska rešenja bila mrtvo slovo na papiru zbog toga što nisu postojali materijalni i tehnički uslovi za njihovu primenu, mi imamo drugačiji pristup tako da su u toku adaptacije i izgradnje potrebnih zgrada za smeštaj pravosudnih organa.

Na osnovu precizne finansijske analize usled primene ovih rešenja, Ministarstvo pravde je došlo do zaključka da u okviru budžeta predviđenog za funkcionisanje pravosudnih organa, po pokriću troškova koji nastaju kao posledica reorganizacije pravosuđa (povećan broj sudijskih pomoćnika i povećani troškovi putovanja), u 2010. godini preostaje određeni novčani iznos gde će se deo od ovih sredstava moći da iskoristi i za povećanje zarada za nosioce pravosudnih funkcija kao i stimulaciju za ostale zaposleneu cilju poboljšanja njihovog materijalnog položaja.

Ukupne promene treba da dovedu do značajnog povećanja sudijske efikasnosti, veće ažurnosti rada pravosudnih organa, specijalizaciji sudova i poboljšanog pristupa pravdi.

Na kraju, još jednom želim da naglasim da će novim zakonskim rešenjima građani imati nesmetan pristup sudu na način na koji su to i do sada činili a da sudije neće ostati bez svojih funkciji zbog smanjenja broja sudija, ako to bude odluka Visokog saveta sudstva, jer im to zakon i Ustav garantuju. Samo za nestručne i nesavesne, na osnovu zakonskih kriterijuma, neće biti mesta u pravosudnom sistemu Srbije. Kao član budućeg Visokog saveta sudstva, dajem reč da ću se za to zalagati a konačnu odluku će doneti sam Savet.

 

НАЈАВЕ
ЛИНКОВИ
ЛИНКОВИ
  • TOK PREDMETA
ЛИНКОВИ
ЛИНКОВИ
ЛИНКОВИ