KOMISIJA ZA NAKNADU ŠTETE NA OSNOVU ODLUKE USTAVNOG SUDA KOJOM JE USVOJENA USTAVNA ŽALBA

1.01.2011.

Članovima 82. do 90. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS”, broj 109/07) propisan je postupak po ustavnoj žalbi, kao poseban postupak koji se vodi pred Ustavnim sudom.

Članom 82. navedenog zakona je predviđeno da se ustavna žalba može izjaviti protiv pojedinačnog akta ili radnje državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva ili je zakonom isključeno pravo na njihovu sudsku zaštitu. Pri tome, ustavna žalba se može izjaviti i ako nisu iscrpljena pravna sredstva, u slučaju kada je podnosiocu žalbe povređeno pravo na suđenje u razumnom roku.

Članom 89. stav 3. je propisano da je odluka Ustavnog suda kojom je usvojena ustavna žalba pravni osnov za naknadu štete ili otklanjanje drugih štetnih posledica pred nadležnim organom.

Članom 90. je propisano da se podnosilac ustavne žalbe kome je ista usvojena, može obratiti Komisiji za naknadu štete radi postizanja sporazuma o vrsti i visini naknade štete.

Ukoliko zahtev ne bude usvojen ili Komisija ne donese odluku u odgovarajućem roku, podnosilac zahteva za naknadu štete može kod nadležnog suda podneti tužbu za naknadu štete, a ako je zahtev delimično usvojen, tužba se može podneti u pogledu ostatka zahteva.

Takođe, predviđeno je da će ministar pravde doneti bliži akt o sastavu i radu Komisije za naknadu štete.

Ministar pravde je, na osnovu ovlašćenja predviđenih članom 90. stav 3. Zakona o Ustavnom sudu, doneo Pravilnik o sastavu i radu Komisije za naknadu štete na osnovu odluke Ustavnog suda kojim je usvojena ustavna žalba broj 110-00-17/2008-05 od 6. marta 2008. godine. Navedeni pravilnik objavljen je u „Službenom glasniku Republike Srbije”, broj 27/08 od 17. marta 2008. godine i stupio je na snagu 25. marta 2008. godine. Pomenutim pravilnikom precizno su razrađene zakonske odredbe, na taj način što je preciziran broj članova Komisije za naknadu štete, rad komisije po zahtevu, odluke komisije, kao i ostale odredbe koje se odnose na postupak pred Komisijom.

Shodno navedenom pravilniku, ministar je obrazovao Komisiju za naknadu štete na osnovu odluke Ustavnog suda kojom je usvojena ustavna žalba i istovremeno imenovao predsednika, članove i sekretara Komisije. Zadatak navedene Komisije je da donosi odluke po zahtevima za naknadu štete na osnovu odluke Ustavnog suda kojom je usvojena ustavna žalba, radi postizanja sporazuma o vrsti i visini štete sa podnosiocem zahteva. Komisija ima posebnu prijemnu knjigu pošte, kao i svoj pečat.

Shodno Pravilniku o sastavu i radu Komisije, po kompletiranom zahtevu za naknadu štete, Komisija donosi odluku o zahtevu. Ukoliko Komisija smatra da je zahtev opravdan, isti se usvaja i određuje iznos koji Komisija predlaže podnosiocu. Odluka o zahtevu, zajedno sa predlogom sporazuma se dostavlja podnosiocu. Ukoliko podnosilac zahteva prihvati iznos iz predloga sporazuma overava izjavu pred nadležnim organom, potpisuje predlog sporazuma i određuje ko će zaključiti sporazum (lice čije je ustavno pravo povređeno ili njegovo punomoćnik) i dostavlja ostale podatke potrebne za isplatu (broj računa, naziv banke, fotokopiju lične karte i dr). Posle toga, priprema se sporazum koji potpisuje podnosilac zahteva, odnosno njegov punomoćnik i ministar pravde. Ukoliko podnosilac zahteva nije zadovoljan iznosom predložene sume poziva se da o tome odmah obavesti Komisiju.

Prilikom određivanja iznosa naknade koji se predlažu podnosiocima zahteva, Komisija ima u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja, posebno značaj povređenog dobra, činjenice vezanu za eventualni doprinos povredi prava samog podnosioca zahteva, ulogu državnog organa prilikom povrede prava podnosioca, postojeću praksu domaćih sudova u pravno sličnim situacijama, kao i praksu Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima u kojima je tužena strana bila Republika Srbija.

U svom radu, a shodno Pravilniku o sastavu i radu Komisije, zahtev za potrebnim prilozima Komisija prima kroz posebnu knjigu primljene pošte, nakon zavođenja zahteva od strane pisarinice. Član Komisije koji će biti izvestilac za pojedini zahtev određuje se shodno pravilima Sudskog poslovnika, čime se obezbeđuje nepristrasnost u radu Komisije, kao i jednak raspored broja primljenih zahteva po pojedinim članovima Komisije koji su izvestioci.

O svakom zahtevu o kome odlučuje na sednici, Komisija sastavlja poseban zapisnik u koji se unosi odluka koju je Komisija donela, način odlučivanja (jednoglasno ili većinom glasova), kao i svi ostali podaci koji se odnose na konkretan zahtev. Takođe, shodno pomenutom Pravilniku o sastavu i radu Komisije, Komisija dostavlja redovne i vanredne izveštaje ministru pravde. Sednice Komisije se održavaju po potrebi (u zavisnosti od broja zahteva po kojima treba doneti odluku), a najmanje dva puta mesečno.



GODIŠNjI IZVEŠTAJI

Godišnji izveštaj o radu Komisije za 2009. godinu (.doc) 50KB

Godišnji izveštaj o radu Komisije za 2010. godinu (.doc) 53KB

OBRASCI

Zapisnik o radu Komisije (.doc) 26KB

Primer pismenog ovlašćenja u postupku pred Komisijom (.doc) 25KB

Primer zahteva za naknadu štete (.doc) 40KB

PROPISI

Pravilnik o sastavu i radu komisije (.doc) 77KB

Odredbe Zakona o Ustavnom sudu koje se odnose na ustavnu žalbu  (.doc) 98KB

 

 

НАЈАВЕ
ЛИНКОВИ
ЛИНКОВИ
  • TOK PREDMETA
ЛИНКОВИ
ЛИНКОВИ
ЛИНКОВИ