Saopštenje slučaja Šandora Kepira

13.02.2007.

Povodom netačnih informacija i dezinformacija koje se objavljuju u medijima povodom slučaja ratnih zločina počinjenih od strane Šandora Kepira, a radi tačnog informisanja javnosti saopštavamo sledeće:

Ministarstvo pravde Republike Srbije je još u julu prošle godine stupilo u kontakt sa Centrom "Simon Vizental", povodom slučaja ratnih zločina počinjenih u Drugom svetskom ratu od strane dr Šandora Kepira i od tada intenzivno radi na ovom slučaju.

U avgustu 2006. godine Ministarstvo pravde Republike Srbije zatražilo je od vrhovnog tužioca Republike Mađarske podatke o Šandoru Kepiru. Mađarski tužilac nas je u januaru 2007. godine pismeno obavestio da je Šandor Kepiro 1944. godine osuđen na 10 godina zatvora zbog umešanosti u masovna ubijanja u reonu Novog Sada počinjena 1942. godine, ali da presuda nije izvršena. Mađarski tužilac je takođe naveo da je u toku postupak utvrđivanja da li je navedena presuda izvršiva i da će, ukoliko nadležni sud u Mađarskoj utvrdi da presuda nije izvršiva, mađarsko tužilaštvo pokrenuti krivični postupak protiv Šandora Kepira, koji je mađarski državljanin.

Ministarstvo pravde Republike Srbije primilo je 27. decembra 2006. godine zamolnicu Ministarstva pravde Republike Mađarske kojom je zatražena sva dokumentacija kojom raspolažu arhivi u Srbiji. Drugom zamolnicom od 6. februara 2007. godine zatražena nam je i presuda mađarskog Vojnog suda, s obrazloženjem da će Metropoliten sud u Budimpešti 16. februara 2007. godine odlučivati o podobnosti te presude za izvršenje.

Ministarstvo pravde Republike Srbije je već 12. februara 2007. godine hitno dostavilo mađarskom Ministarstvu pravde svu traženu dokumentaciju.

Ukoliko mađarski sud ne odobri izvršenje presude Vojnog suda Generalštaba mađarske vojske od 22. januara 1944. godine, kojom je Šandor Kepiro osuđen na kaznu zatvora od 10 godina, Vrhovni tužilac Republike Mađarske pokrenuće krivični postupak protiv Šandora Kepira.

Ministarstvo pravde Republike Srbije je takođe razmatralo pravne mogućnosti da se od mađarskih vlasti zatraži izručenje Šandora Kepira. Međutim, bilateralni ugovor koji je na snazi između Mađarske i Srbije ne dozvoljava izručenje sopstvenih građana. Pritom, na Evropsku konvenciju o ekstradiciji su i Srbija i Mađarska stavile rezerve da neće izručivati sopstvene državljane.

Takođe, na zahtev Ministarstva pravde Republike Srbije Tužilaštvo za ratne zločine se u avgustu 2006. godine izjasnilo da ne bi bilo celishodno pokretanje postupka pred našim sudovima zato što je odgovarajući postupak već pokrenut pred mađarskim pravosudnim organima i netačna je tvrdnja portparola Tužilaštva za ratne zločine da je na Ministarstvu pravde konačna odluka za eventualno izručenje, jer se zahtev za izručenje ne može tražiti ukoliko pred našim pravosudnim oranima ne postoji postupak i zahtev za izručenje bilo kog lica.

Pored slučaja Šandora Kepira Ministarstvo pravde radi i na slučajevima ratnih zločina počinjenih u Drugom svetskom ratu na teritoriji Hrvatske od strane Ive Rojnice i Milivoja Ašnera.

Povodom slučaja Ive Rojnice, argentinskog državljanina, u decembru 2006. godine obratilo nam se Ministarstvo pravde Republike Hrvatske tražeći da postupimo po zamolnici Županijskog tužilaštva u Zagrebu, pred kojim se vodi krivični postupak protiv pomenutog lica. Zamolnicom je zatraženo da hrvatski istražitelji izvrše uvid u državne arhive Srbije u vezi sa zločinima Ive Rojnice, što je ovo Ministarstvo odmah odobrilo. Napominjemo da Srbija ne može tražiti izručenje Ive Rojnice, jer se radi o argentinskom državljaninu, protiv koga se pred Hrvatskim pravosudnim organima već vodi krivični postupak.

Isti je slučaj i sa Milivojem Ašnerom, protiv koga se pred hrvatskim pravosudnim organima vodi krivični postupak i čije je izručenje od Austrije zatražila Republika Hrvatska.

 

НАЈАВЕ
ЛИНКОВИ
ЛИНКОВИ
  • TOK PREDMETA
ЛИНКОВИ
ЛИНКОВИ
ЛИНКОВИ