Svečano otvorena sudnica u sklopu Okružnog zatvora u Beogradu - 19.2. 2009.

19.02.2009.

U Beogradu je danas, 19. februara, otvorena sudnica u sklopu Okružnog zatvora, u kojoj će se od marta procesuirati najteža krivična dela i predmeti visokog bezbednosnog rizika. Prisutnima su se obratili Vida Petrović-Škero, predsednica Vrhovnog suda Srbije, Snežana Malović, ministarka pravde Republike Srbije, Slobodan Radovanović v.d. republičkog javnog tužioca, Kameron Manter, ambasador SAD u Srbiji i Hans Ula Urstad, šef misije OEBS-a u Srbiji.

Ministarka pravde Snežana Malović je naglasila da je sudnica u okviru Okružnog zatvora formirana u cilju borbe protiv organizovanog kriminala i drugih najtežih krivčnih dela, potreba za procesuiranjem ratnih zločina, kao i iz bezbednosnih razloga, istakavši da je obezbeđenje na nivou i da se na ovaj način isključuje potreba za transportom okrivljenih.

 

- Čast mi je i zadovoljstvo da vam se u ime Ministarstva pravde, i u svoje lično ime, obratim na ovako značajnom događaju kojim se manifestuje odlučnost države da obračuna sa organizovanim kriminalom, ratnim zločinama i drugim teškim krivičnim delima. Ovaj dan me podseća na kraj 2003. godine, kada sam kao deo tima Ministarstva pravde, učestvovala u otvaranju zgrade Specijalnog suda i preduzimanju pionirskih koraka države da se suprostavi organizovanom kriminalu, s jedne strane i da započne procesuiranje ratnih zločina, s druge strane. Borba protiv organizovanog kriminalaje kompleksan i dugotrajan proces. Ona zahteva primenu osmišljenihi definisanih mera. Jedan od ključnih faktora u institucionalnoj borbi protiv organizovanog kriminala i procesuiranja ratnih zločina su nezavisne, nepristrasne, efikasne i odgovorne pravosudne institucije, anjihovostalno jačanjejeprimarnizadatak države – istakla je Malović.

Ona je podsetila da je Republika Srbija borbu protiv organizovanog kriminala započela 2002. godine donošenjem zakona i uspostavljanjem Tužilaštva i Posebnog odeljenja za borbu protiv organizovanog kriminala.

 

Ta borba je dobila svoje otelotvorenje nizom postupaka koji su procesuirani pred ovim organima a koji su okončani osuđujućim presudama. Ministarstvo pravde je svoj doprinos toj borbi dalo i predlaganjem Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene krivičnim delima, Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična dela i Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije koji su i usvojeni oktobra prošle godine. Takođe, u decembru prošle godine usvojen je paket pravosudnih zakona čijim stupanjem na snagu započinje suštinska reforma pravosuđa.I dalje delujući u cilju borbe protiv organizovanog kriminala, potrebe za procesuiranjem ratnih zločina i drugih najtežih krivičnih dela,  Ministarstvo pravde, kao organ koji ima obavezu da obezbedi uslove za nesmetan rad pravosudnih organa, je došlo do ideje da izgradi posebnu sudnicu u okviru Okružnog zatvora. Drugi razlog koji nas je uverio u opravdanost ove ideje je svakako i bezbedonosni aspekt. Uzimajući u obzir činjenicu da su postojale česte opstrukcije u sudovima lažnim dojava o postavljenim bombama, naročito u Palati pravde, neophodno je bilo razmotriti i druga rešenja koja bi odgovorila potrebama sigurnosti i efikasnosti. Na osnovu analiza koju su izvršene došlo se zaključka da prostorije Okružnog zatvora u Beogradu, predstavljaju najpogodniji prostor za izgradnju sudnice u kojoj bi se odvijala suđenja povećanog rizika, naročito obzirom na činjenicu da se u ovom objektu nalazi najveći broj okrivljenih, da je obezbeđenje na najvišem nivou, a isključuje se potreba za transportom okrivljenih – istakla je Malović.

Ministarka pravde je objasnila da je sudnica u Okružnom zatvoru izgrađena prema ugledu na zemlje sa velikim iskustvom u borbi protiv organizovanog kriminala, kao što je Italija gde je u gradu Regio Calabria, nakon ubistva sudije Falconea, izgrađena sudnica u okviru zatvora. I napomenula da su najznačajnije karakteristike ove sudnice te da je sudnica podeljena u tri funkcionalne jedinice sa odvojenim prostorom za zaštićene svadoke. Prostor za posetioce je fizički i akustički odvojen od prostora sudnice. Postoji posebna prostorija za novinare, tehnički opremljena za sve potrebe tog posla. U sudnici je predviđeno 20 mesta za advokate i veći broj okrivljenih. Kapacitet sale za posetioce suđenja je 40 mesta. Postoji tehnička mogućnost video prenosa suđenja, zatim prevođenja, jednom rečju sve ono što postoji i u zgradi Specijalnog suda. Ukupna površina sudnice i pratećih objekata je 500 kvadratnih metara.

 

Srbija će nastaviti sa podizanjem efikasnosti svih relevantnih institucija u borbi protiv organizovanog kriminala i njegovo svođenje u okvire koji ne mogu ugroziti razvoj društva i demokratski institucija. Ovakav proces razvoja borbe protiv organizovanog kriminala neminovno će dovesti i do visokog stepena poštovanja i poverenja građana u institucije koje su u ovom poslu angažovane. U tom cilju nastaviće se sa daljim jačanjem zakonskog okvira, te će Ministarstvo pravde u narednih mesec dana predložiti izmene i dopune Zakona o izvršenju krivičnih sankcija, Zakona o posebnom zatvorskom režimu, izmene i dopune Zakona o borbi protiv organizovanog kriminala i ono što je naročito značajno napomenuti predložićemo izmename i dopuname Zakonika o krivičnom postupku koji sadrži neka potpuno nova rešenja koja će, još više radikalizovati borbu protiv organizovanog kriminala. Sve ove aktivnosti Ministarstva pravde doprineće jačanju institucija uključenih u borbu protiv organizovanog kriminala. Moja poruka javnosti Srbije a i šire je da država Srbija ima kapaciteta i da je spremna da se u potpunosti uhvati u koštac sa organizovanim kriminalom, da može da sudi za počinjene ratne zločine i druge teške oblike krivičnih dela. Uvrena sam da to misle i u tom pravcu deluju i nosioci najviših pravosudnih funkcija koji su ovde prisutni. Sa svojim saradnicima radim i dalje ću predano raditi u tom pravcu sa ciljem da doprinesem da se stvori zdrav ekonomski okvir i odgovorna pravna država uključena u Evropsku uniju – istakla je Malović. 

Predsednica Vrhovnog suda Srbije je kazala da će se na ovaj način biti omogućeno nesmetano vođenje visokorizičnih postupaka, kao i da spekulacije o bekstvu okrivljenih biti svedene na minimum.

Vršilac dužnosti republičkog javnog tužioca Slobodan Radovanović je naglasio da država nikada nije bila odlučnija u sprovođenju reformi u pravosuđu i da su borba protiv organizovanog kriminala i korupcija proritet tužilaštva. 

Američki ambasador u Beogradu Kameron Manter i šef misije OEBS-a u Srbiji Hans Ola Urstad poručili su da će SAD i Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju nastaviti da pomažu srpskom pravosuđu u reformskim procesima i borbi protiv svih vidova organizovanog kriminala. Svet gleda ono što vi radite i ako možemo da pomognemo, tu smo, poručio je ambasador SAD u Beogradu Kameron Manter. Urstad je ukazao na značaj razmene iskustava srpskog pravosuđa sa predstavnicma država koje su se već suočile sa organizovanim kriminalom najavivši spremnost Misije OEBS-a da podrži Srbiju i u tom segmentu.

 

 

НАЈАВЕ
ЛИНКОВИ
ЛИНКОВИ
  • TOK PREDMETA
ЛИНКОВИ
ЛИНКОВИ
ЛИНКОВИ