PRAVOSUDNA AKADEMIJA

Republika Srbija kao članica Ujedinjenih Nacija i Saveta Evrope preuzela je i obaveze sadržane u dokumentima usvojenim od tela ovih organizacija. U tim međunarodnim dokumentima, kako Ujedinjenih nacija tako i Saveta Evrope, ističe se uska povezanost početne i stalne obuke sa nezavisnošću i efikasnošću ukupnog pravosudnog sistema. Osnivanjem Pravosudne akademije prate se (Osnovna načela nezavisnosti sudstva, tačka 7, načelo I 1 i 2 b Preporukebr.R(94)12 Komiteta ministara Saveta Evrope, 1.1.6. Evropske povelje o statusu sudija) o uskoj povezanost početne i stalne obuke sa nezavisnošću i efikasnošću ukupnog pravosudnog sistema (Osnovna načela nezavisnosti sudstva usvojena od strane UN 1985; Preporuka Saveta Evrope br. R (94) 12 o nezavisnosti, efikasnosti i ulozi sudija: Principi III, 1.a i V, 3G; Evropska povelja o statusu sudija: čl. 1.3 i 2.3; Deklaracija br. 1 (2001) Konsultativnog saveta evropskih sudija; i Mišljenje br. 4 (2003) Konsultativnog saveta evropskih sudija o početnoj i stalnoj obuci), što su potvrdili eksperti angažovani od starane Saveta Evrope i OEBS-a.

Zakon o sudijama, član 9, Zakon o javnom tužilaštvu, član 54, predviđeno pravo sudija, javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca da se stručno usavršavaju i da će se to pravo urediti posebnim zakonom. Ovim zakonima je predviđeno i da pohađanje obuke, učešće u programima obuke bude i jedan od kriterijuma prilikom izbora i napredovanja sudija, javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca. Takođe, Zakon o Visokom savetu sudstva i Državnom veću tužilaca, predviđa postojanje početne i stalane obuke o čemu brine Visoki savet sudstva odnosno Državno veće tužilaca. Kako bi se realizovala prava postaveljna u gore pomenutim zakonima bilo je potrebno osnovati instituciju čiji će se položaj, uloga i nadležnost urediti zakonom, kao i njena nadležnost i uloga u sprovođenju programa početne i stalne obuke u pravosuđu. Transformacijom Pravosudnog centa za obuku i stručno usavršavanje, čiji su osnivači Vlada Republike Srbije i Društvo sudija Srbije, u Pravosudnu akademiju ostvaruju se prava garntovanih zakonima nego i uspostvlja važan objektivni kriterijum prilikom izbora i napredovanja sudija, javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca ali i zaposlenih u pravosuđu.

Definisanje cilja osnivanja Akademije kao “obezbeđivanje profesionalnog, nezavisnog, nepristrasnog i efikasnog obavljanja sudijske i tužilačke funkcije i efikasno obavljanje poslova sudskog i tužilačkog osoblja.” (čl. 2), što je u skladu je sa međunarodnim dokumentima, kako Ujedinjenih nacija tako o Saveta Evrope. Sporovođenje postavljenog cilja Akademija realizije kroz organizaciju i sprovođenje obuke ali i uspostavljanje saradnje sa domaćim, stranim, međunarodnim institucijama, organizacijama i udruženjima, izdavanjem publikacija, istraživačkom i dokumentacionim poslovima preko dokumentacionog i informacionog centra i prati „najbolju praksu“ savremene obuke u pravosuđu koja sve više podrazumeva aktivnu saradnju, ne samo sa centrima za obuku ostalih srodnih profesija (advokata, notara, itd.), već i sa pravosudnim akademijama i školama drugih zemalja  (sa kojima se često sarađuje na bazi potpisanih sporazuma), ili sa različitim međunarodnim mrežama koje grupišu razne institucije koje se bave obukom u oblasti pravosuđa kao što su Lisabonska mreža Saveta evrope ili Evropska mreža za obuku u pravosuđu Evropske unije.

Organi upravljanja u Akademiji su Upravni odbor, Programski savet i direktor. Prilikom definisanja ovih članova pošlo se od domaćih pravnih propisa uz uvažavanje standarda i preporuka regulisanih Deklaracijom N.º 4 (2003) Konsultativnog saveta evropskih sudija, preporukama tela UN i SE o institucijama za obuku u pravosuđu i početnoj i stalnoj obuci. Upravni odbor Akademije se sastoji od četiri predstavnika koja imenuje Visoki savet sudstva iz reda sudija, od kojih dvoje na predlog udruženja sudija. Dva predstavnika iz reda javnih tužilaca ili zamenika javnih tužilaca imenuje Državno veće tužilacam od kojih jednog na predlog udruženja javnih tužilaca. Tri člana imenuje Vlada Republike Srbije.
Programski savet je definisan kao stručni organ akademije koji je nadležan za utvrđivanje programa početne i stalne obuke (uključujući i obuku predavača) i prijemnog ispita, na sličan način kako je to praksa u većini zemalja koje imaju institucije za obuku u pravosudju i prateći napred pomenute međunarodne standarde. Sastav i uslove koje moraju ispunjavati članovi Programskog saveta, koje imenuje Upravni odbor, obezbedjuje zastupljenost svih pravničkih profila (sudije, tužioci, pravni stručnjaci ii zaposleni u sudu ili tužilaštvu), s tim da dve trećine članova Programskog saveta čine sudije i tužioci.

Uspostavljanjem Pravosudne akademije stvara se jasan institucionalni okvir kojim se uređuje obuka u cilju daljeg razvijanja modernog, efikasnog i nepristrasnog pravosuđa. Takođe, zakonom o Pravosudnoj akademiji dodatno se unapređuju uspostavljeni objektivni i merljivi kriterijumi prilikom izbora i napredovanja u pravosuđu. Opšti cilj uspostavljanja Pravosudne akademije je i da doprinese razvoju profesinalne pravne kulture i pravnih standarda. Pravosudna akademija ima za cilj da doprinese daljem razvoju pravne države uz korišćenje priznate „najbolje prakse” u radu jedne ovaka značajne institucije. Ujedno, Republika Srbija pokazuje svoju posvećenost i opredeljenje da nastavi započete reforme pravosudja i stalno radi na unapredjenu dostignutih standarda.

Više informacija možete naći na veb sajtu Pravosudne akademije
www.pars.rs

НАЈАВЕ
ЛИНКОВИ
ЛИНКОВИ
  • TOK PREDMETA
ЛИНКОВИ
ЛИНКОВИ
ЛИНКОВИ